Blagdanska depresija
Prosinac, zbog blagdana i manjka svjetlosti, donosi stresne podražaje koji osjetljivim ljudima pogoršavaju stanje i pretvaraju blago do umjereno neraspoloženje u ozbiljnu depresiju, koja zahtijeva liječničku intervenciju.
Naime, depresiju potiče manjak dnevnog svjetla u studenome i prosincu, a tama je najveća upravo u jeku blagdanske sezone. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz očni živac do dijela hipotalamusa zvanog suprahijazmatska jezgra, regulira ritam proizvodnje dvaju moždanih hormona, seratonina i melatonina. Izloženost očiju svjetlu aktiviran neurone u suprahijazmatskoj jezgri, dok izloženost tami smanjuje njihovu aktivnost. O stupnju aktivnosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utječu na našu budnost, aktivnost i raspoloženje.
Liječenje depresije vitaminom D
Nova studija povezuje nisku razinu vitamina D i visoku razinu paratiroidnog hormona s povećanim rizikom od depresije u starijih osoba. U studiji je sudjelovalo 1 282 ispitanika starijih od 65 godina. Autori studije su otkrili da su ispitanici sa depresijom imali za 14 % nižu razinu vitamina D. Osim toga, u blago depresivnih pojedinaca je razina paratiroidnog hormona bila veća za 5 % odnosno za 33 % u pojedinaca sa ozbiljnom depresijom u usporedbi sa zdravim ispitanicima. Stoga, vitamin D igra važnu ulogu u razvoju i funkcioniranju mozga. Visoka razina vitamina D ublažava simptome depresije.
